Prevoditelj ne može raditi bez rječnika. Prije svega, naravno, rječnik je potreban za pismene prijevode. Za zahtjevne stručne tekstove potrebni su i specijalizirani rječnici sa stručnom terminologijom: kemijskom, tehničkom, pravnom, naftnom i sl. Rječnik pomaže i pronalaziti sinonim da se ljepše izrazi misao ili stilski oblikuje rečenica. Kada prevodimo s ruskog na engleski ili s hrvatskog na engleski imamo bezbroj različitih stručnih knjiga i rječnika, ali za prijevode s hrvatskog na ruski ponuda nam je ograničena. Ima rječnik Poljanca i rječnik Dautovića i to je uglavnom to. Ali u njima nećete pronaći stručnu terminologiju. I zato rusko-hrvatski prevoditelj mora biti domišljat. Danas na internetu možemo pronaći svašta. Trebamo potražiti stranice kompanija koje rade u sferi koja vam je potrebna za prijevod. Ako vam se posreći, stranica će odmah biti na ruskom i na hrvatskom, i tamo ćete pronaći potrebnu riječ. Ako i nemaju stranicu na ruskom, skoro sigurno da imaju na engleskom. Da, radit ćete dvostruki prijevod, izgubit ćete vrijeme, ali je to bolje nego prevesti krivo.
Sada postoji i puno on-line rječnika. To je vrlo udobno: ne treba listati i tražiti riječ u teškoj knjizi. Međutim potreban je oprez. Većina on-line rječnika napravljena je tako da svaki korisnik može dodavati riječ ili novo značenje. Zato u on-line resursima često ima grešaka.
Postoji još jedna sigurna varijanta — razgovarati sa stručnjakom u tom području. Optimalna je opcija da pitate autora teksta. Nemojte bojte se, svaki normalan čovjek zna da nitko ne može znati sve. A klijentu je u interesu da se prijevod napravi kvalitetno i točno. Ako se ne možete obratiti autoru teksta, možete potražiti stručnjaka u vašoj okolini, između prijatelja. Da, to vrlo usporava prijevod, ali i pridonosi kvaliteti vašeg rada. Nemojmo zaboraviti da je kvalitetan prijevod-to je dobra reklama i prevodiocu i njegovu klijentu.